Ne postoji loše vrijeme, postoji samo neprimjerena oprema (norveška izreka)

Jedna od glavnih zadaća u kolektivu je zdravstvena zaštita djece što kroz usvajanje zdravih navika podrazumijeva i svakodnevni boravak na zraku tijekom cijele godine sukladno vremenskim prilikama i dobi djeteta.

Izlazak na boravak na zraku, tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, planira se oko 10 h i 15 h.  Mlađe dobne skupine borave do pola sata dok starija djeca borave i više od sat vremena. Boravak na zraku se ne provodi ukoliko je vanjska temperatura ispod -10̊ C, puše jaki vjetar, pada jaka kiša ili je gusta magla. Važno je napomenuti, za nas ne postoji loše vrijeme već samo neprimjeren odabir odjeće i obuće.

Djeca borave na svježem, čistom i vlažnom zraku što pomaže pri sprječavanju bolesti gornjih dišnih puteva koje su najčešći uzrok pobolijevanja u kolektivu. Topao zrak u zagrijanim i zagušljivim prostorima isušuje sluznicu gornjih dišnih puteva na koje se mikroorganizmi brzo naseljavaju i razmnožavaju. Boravkom u prirodi stvara se ravnoteža između dobrih i loših bakterija. Nakon što se izmore na hladnom zraku, djeca će bolje jesti i lakše zaspati.

Tjelesna aktivnost  pomaže jačanju imuniteta i očuvanju zdravlja.  Potiče se metabolizam – izmjena tvari – i pozitivno utječe na prevenciju pretilosti što kod novih generacija sve više svjedočimo već od rane dobi. Kada se igraju djeca vježbaju mišiće, koordinaciju i motoriku, čvrstoću i izdržljivost. Djeca rane predškolske dobi trebala bi biti fizički aktivna tri sata dnevno. Jedan sat intenzivne aktivnosti  može biti skakanje po blatnjavim lokvicama, igra lovice, penjanje po balama slame, vožnja biciklom, šetnja šumom i skupljanje plodova jer je šuma u jesen čarobna.

Djeca koja borave vani uče se prilagodljivosti kako na vremenske uvjete i neravan teren tako i na životne izazove. Provodeći najmanje jedan sat u slobodnoj nestrukturiranoj igri na zraku djeca su spretnija, samostalnija, imaju bolju kondiciju, zadovoljnija su, jačaju svoje socijalne vještine. Njihova mašta nema granica, koncentracija im je bolja pa mogu bolje učiti, osjećaju se opušteno i sretno.

Izloženost prirodnom svjetlu, te fokusiranje udaljenih predmeta i pojava djeluje preventivno na kratkovidnost.

Djeca se povezuju s prirodom i uče o svijetu koji ih okružuje; oštre svoja osjetila dodirivanjem, gledanjem, slušanjem i kušanjem. Kretanje je glavni pokretač cjelovitog neurokognitivnog razvoja.

Prirodu doživljavaju svim osjetilima u punoj rezoluciji, usklađeni upravo na njezine frekvencije i ritmove što niti jedan gadget ne može producirati.

Djetetov organizam je dizajniran kako bi bio potpuno usklađen s prirodnim okolišem. Ne možemo pobjeći od naše biološke osnove i razvoja, što ne znači da se trebamo odreći civilizacijskog napretka, već razlikovati učinke objektivnih okolnosti života u suvremenom društvu koje oduzimaju prilike i vrijeme da se primjereno posvetimo odgoju djece. (cit.D. Lončarić)

Za boravak na zraku potrebna nam je suradnja roditelja. U dogovoru sa odgojiteljima, osigurajte djeci (rezervnu) odjeću i obuću primjerenu njihovoj dobi, veličini i vremenskim prilikama. Gumene čizmice izaberite u djetetovoj najljepšoj boji, a kišobran s najdražim likom iz crtića. Umjesto šala nabavite buff, vunene rukavice zamijenite nepropusnima, odaberite trenirku umjesto uskih traperica, novu jaknu čuvajte za svečane prilike. Kapa neka ne bude predebela jer se dječje glavice brzo uznoje.

Ostalo prepustite nama 😉

Nikolina Vidović, zdr.voditeljica