Gripa

Blagoslov djece i djelatnika DV Kapljica
11 siječnja, 2019
Dječje gliste
30 siječnja, 2019
Blagoslov djece i djelatnika DV Kapljica
11 siječnja, 2019
Dječje gliste
30 siječnja, 2019

O gripi

Gripa (influenca) je uobičajena zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem i kihanjem. Možete je dobiti tijekom cijele godine, ali je osobito uobičajena zimi, zbog čega je poznata i kao sezonska gripa. Gripa nije isto što i obična prehlada. Uzrokovana je različitim skupinama virusa, počinje iznenada a simptomi su teži, ozbiljniji i traju duže.

Simptomi gripe

Simptomi gripe se obično razvijaju u roku od 1 do 3 dana od zaraze. Većina ljudi će se osjećati bolje za već tjedan dana. Međutim, možda će te još nekoliko tjedana imati dugotrajan kašalj i osjećati se jako umorno.

Glavni simptomi

Gripa može uzrokovati bilo koji od sljedećih simptoma:

  • iznenadnu groznicu – temperatura od 38°C ili više
  • suhi kašalj
  • glavobolju
  • umor i slabost
  • zimicu
  • bol u mišićima
  • bol u udovima ili zglobovima
  • proljev
  • mučninu i povraćanje
  • grlobolju
  • curenje ili začepljen nos
  • kihanje
  • gubitak apetita

Je li to gripa ili prehlada?

Ponekad je teško odrediti imate li gripu ili samo prehladu, jer simptomi mogu biti vrlo slični. Glavne razlike su:

Simptomi gripe:

  • dođe brzo
  • obično uključuju groznicu i bolne u mišićima
  • osjećate se previše loše za nastavak uobičajenih aktivnosti

Simptomi prehlade:

  • dođe postupno
  • uglavnom zahvaća nos i grlo
  • simptomi su prilično blagi, tako da se još uvijek možete kretati i obavljati uobičajene aktivnosti

Liječenje gripe

Obično kod kuće možete sami liječiti simptome gripe i tada nema potrebe za liječnikom obiteljske medicine. Većina ljudi se osjeća bolje unutar tjedan dana.

Razmislite o posjeti liječnika obiteljske medicine ako imate veći rizik da ćete postati ozbiljnije bolesni. To uključuje osobe koje:

  • imaju 65 ili više godina
  • su trudne
  • boluju od bolesti pluća, srca, bubrega
  • imaju oslabljen imunološki sustav
  • imaju dijabetes

U tim slučajevima vaš liječnik obiteljske medicine može propisati uzimanje antivirusnih lijekova. Antivirusni lijekovi djeluju tako što sprečavaju umnažanje virusa gripe u tijelu. Lijek neće izliječiti gripu, ali može pomoći u smanjenju duljine bolesti i ublažavanju nekih simptoma.

Liječenje kod kuće

Ako ste inače zdravi, možete se brinuti o sebi; odmarajte se, budite na toplom i pijte puno vode kako ne biste dehidrirali.

Ako se osjećate loše i imate povišenu temperaturu, možete uzeti paracetamol ili protuupalni lijek kao što je ibuprofen kako biste smanjili temperaturu i bolove.

Izostanite s posla ili vrtića dok se ne budete osjećali bolje. Za većinu ljudi to će potrajati oko tjedan dana. Ako se vaši simptomi pogoršaju ili traju dulje od tjedan dana, posjetite svog liječnika obiteljske medicine.

Komplikacije gripe

Komplikacije gripe uglavnom pogađaju osobe u visokorizičnim skupinama, kao što su starije osobe, trudnice i osobe koje imaju dugotrajne zdravstvene poteškoće ili oslabljen imunološki sustav. Zato je važno da osobe u tim skupinama budu cijepljenje protiv gripe i razmotre o posjeti svog liječnika obiteljske medicine ukoliko se pojave simptomi gripe.

Infekcije prsnog koša

Najčešća komplikacija gripe je bakterijska infekcija prsnog koša, kao što je bronhitis. Ponekad to može postati ozbiljno te se razviti u upalu pluća. Tada se infekcija prsnog koša lijeći antibiotikom.

Pogoršanje postojećeg stanja

Kod nekih osoba s dugotrajnim zdravstvenim poteškoćama, dobivanje gripe može pogoršati njihovo stanje.

Na primjer, osobe s plućnim bolestima kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) mogu primijetiti da njihovi simptomi postaju ozbiljniji kada dobiju gripu.

Kod osoba s dijabetesom, gripa može utjecati na razinu šećera u krvi, tako što može uzrokovati hiperglikemiju (visoki krvni šećer) ili, kod osoba s dijabetesom tipa 1, dijabetičnu ketoacidozu (opasno stanje uzrokovano nedostatkom inzulina u tijelu).

Rijetke komplikacije

Manje česte komplikacije gripe:

  • tonzilitis – upala krajnika
  • otitis media – upala srednjeg uha
  • sinusitis – upala sluznice sinusa
  • febrilne konvulzije – napad koji se može dogoditi kada dijete ima povišenu temperaturu
  • meningitis – upala ovojnica mozga i leđne moždine
  • encefalitis – upala mozga

Sprječavanje gripe

Postoje dva glavna načina sprječavanja gripe:

  • cijepljenje protiv gripe
  • dobra higijena (kao što je pranje ruku i čišćenje)

Cjepivo protiv gripe

Godišnje cjepivo protiv gripe može pomoći smanjiti rizik od dobivanja gripe, iako nije 100% učinkovita jer ne djeluje protiv svih sojeva virusa gripe.

Kategorije za koje se preporučuje cijepljenje protiv gripe su:

  • osobe životne dobi 65 godina i više
  • pacijenti s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, a posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim manama
  • odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju)
  • djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influencu).
  • u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto nje se pod istim uvjetima trebaju cijepiti osobe iz njene bliske okoline
  • trudnice

Najbolje vrijeme za cjepivo je u jesen, između rujna i početka studenog. Svake godine se morate cijepiti protiv gripe kako biste ostali zaštićeni. Virusi koji uzrokuju gripu mijenjaju se svake godine, tako da će se ova zimska gripa razlikovati od prošle.

Dobra higijena

Da biste smanjili rizik od dobivanja ili širenja gripe na druge osobe, uvijek biste trebali:

  • redovito prati ruke sapunom i toplom vodom
  • redovito očistili površine (kao što su tipkovnica, telefon i ručke vrata) kako biste se riješili klica
  • koristiti ruku za pokrivanje usta i nosa kada kašljete ili kišete
  • bacati korištene maramice u koš za smeće što je prije moguće

 

Zdravstveni voditelj
Ante Tandara, univ. bacc. med. techn.