Gripa (influenca) je uobičajena zarazna virusna bolest koja se širi kašljanjem i kihanjem. Možete je dobiti tijekom cijele godine, ali je osobito uobičajena zimi, zbog čega je poznata i kao sezonska gripa. Gripa nije isto što i obična prehlada. Uzrokovana je različitim skupinama virusa, počinje iznenada a simptomi su teži, ozbiljniji i traju duže.
Simptomi gripe se obično razvijaju u roku od 1 do 3 dana od zaraze. Većina ljudi će se osjećati bolje za već tjedan dana. Međutim, možda će te još nekoliko tjedana imati dugotrajan kašalj i osjećati se jako umorno.
Gripa može uzrokovati bilo koji od sljedećih simptoma:
Ponekad je teško odrediti imate li gripu ili samo prehladu, jer simptomi mogu biti vrlo slični. Glavne razlike su:
Obično kod kuće možete sami liječiti simptome gripe i tada nema potrebe za liječnikom obiteljske medicine. Većina ljudi se osjeća bolje unutar tjedan dana.
Razmislite o posjeti liječnika obiteljske medicine ako imate veći rizik da ćete postati ozbiljnije bolesni. To uključuje osobe koje:
U tim slučajevima vaš liječnik obiteljske medicine može propisati uzimanje antivirusnih lijekova. Antivirusni lijekovi djeluju tako što sprečavaju umnažanje virusa gripe u tijelu. Lijek neće izliječiti gripu, ali može pomoći u smanjenju duljine bolesti i ublažavanju nekih simptoma.
Ako ste inače zdravi, možete se brinuti o sebi; odmarajte se, budite na toplom i pijte puno vode kako ne biste dehidrirali.
Ako se osjećate loše i imate povišenu temperaturu, možete uzeti paracetamol ili protuupalni lijek kao što je ibuprofen kako biste smanjili temperaturu i bolove.
Izostanite s posla ili vrtića dok se ne budete osjećali bolje. Za većinu ljudi to će potrajati oko tjedan dana. Ako se vaši simptomi pogoršaju ili traju dulje od tjedan dana, posjetite svog liječnika obiteljske medicine.
Komplikacije gripe uglavnom pogađaju osobe u visokorizičnim skupinama, kao što su starije osobe, trudnice i osobe koje imaju dugotrajne zdravstvene poteškoće ili oslabljen imunološki sustav. Zato je važno da osobe u tim skupinama budu cijepljenje protiv gripe i razmotre o posjeti svog liječnika obiteljske medicine ukoliko se pojave simptomi gripe.
Najčešća komplikacija gripe je bakterijska infekcija prsnog koša, kao što je bronhitis. Ponekad to može postati ozbiljno te se razviti u upalu pluća. Tada se infekcija prsnog koša lijeći antibiotikom.
Kod nekih osoba s dugotrajnim zdravstvenim poteškoćama, dobivanje gripe može pogoršati njihovo stanje.
Na primjer, osobe s plućnim bolestima kao što su astma ili kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) mogu primijetiti da njihovi simptomi postaju ozbiljniji kada dobiju gripu.
Kod osoba s dijabetesom, gripa može utjecati na razinu šećera u krvi, tako što može uzrokovati hiperglikemiju (visoki krvni šećer) ili, kod osoba s dijabetesom tipa 1, dijabetičnu ketoacidozu (opasno stanje uzrokovano nedostatkom inzulina u tijelu).
Manje česte komplikacije gripe:
Postoje dva glavna načina sprječavanja gripe:
Godišnje cjepivo protiv gripe može pomoći smanjiti rizik od dobivanja gripe, iako nije 100% učinkovita jer ne djeluje protiv svih sojeva virusa gripe.
Najbolje vrijeme za cjepivo je u jesen, između rujna i početka studenog. Svake godine se morate cijepiti protiv gripe kako biste ostali zaštićeni. Virusi koji uzrokuju gripu mijenjaju se svake godine, tako da će se ova zimska gripa razlikovati od prošle.
Da biste smanjili rizik od dobivanja ili širenja gripe na druge osobe, uvijek biste trebali:
Zdravstveni voditelj
Ante Tandara, univ. bacc. med. techn.